Nutrigenomika: Šta je važno da saznamo o pacijentu pre lečenja?

Koji pacijenti imaju najviše koristi od nutrigenomike i koje genetske mutacije nam pokazuju da osoba ima posebnu korist od njene primene u lečenju?

Nutrigenetski testovi imaju ogroman potencijal da transformišu način na koji lekari pristupaju planiranju ishrane svojih pacijenata. Umesto „jedna veličina odgovara svima“ pristupa u ishrani, nutrigenomika omogućava prilagođavanje ishrane na osnovu individualnih genetskih karakteristika svakog pacijenta. Kroz analizu genetskog materijala, lekari mogu saznati kako telo pacijenta metabolizuje hranu, kako određeni nutrijenti utiču na funkcije organizma i kako određeni genetski faktori mogu povećati rizik od određenih bolesti.

Postoje određeni pacijenti koji bi mogli da imaju najviše koristi od testiranja za nutrigenomiku:

Pacijenti sa hroničnim zdravstvenim problemima

Osobe koje pate od hroničnih stanja kao što su dijabetes, srčane bolesti, gojaznost ili autoimune bolesti mogu imati koristi od nutrigenomičkog testiranja. Analiza gena omogućava bolje razumevanje uzroka ovih stanja i identifikaciju specifičnih nutricionih potreba pacijenata kako bi se unapredila njihova terapija i smanjio rizik od komplikacija.

Osobe koje teško kontrolišu telesnu težinu

Za neke osobe, mršavljenje može biti izuzetno izazovan proces. Nutrigenomika može otkriti genetske faktore koji utiču na metabolički odgovor na određene dijete i vežbe, pružajući personalizovane smernice kako bi se olakšalo gubljenje težine.

Trudnice i žene koje planiraju trudnoću

Trudnice imaju specifične potrebe za određenim nutrijentima kako bi podržale zdrav razvoj bebe. Nutrigenomika može pomoći u identifikaciji genetskih varijacija koje utiču na apsorpciju i metabolizam ključnih nutrijenata, što može voditi do pravilnog planiranja ishrane za trudnicu i njen plod.

Osobe sa intolerancijama na hranu

Nutrigenomika može pomoći u identifikaciji genetskih varijacija koje su povezane sa intolerancijom na određene namirnice ili nutrijente. To omogućava lekarima da personalizuju dijetu za pacijente sa ciljem smanjenja simptoma i poboljšanja njihovog opšteg stanja.

Osobe koje žele da unaprede svoje zdravlje

Nutrigenomika nije samo za osobe sa postojećim zdravstvenim problemima. Ona može pomoći svima koji žele da unaprede svoje zdravlje, prevencijom bolesti pre nego što se one pojave. Identifikacija genetskih faktora može uputiti na specifične korake koje pacijenti mogu preduzeti kako bi postigli optimalno zdravlje.

Testiranje za nutrigenomiku pruža lekarima dragocene informacije o genetskim karakteristikama njihovih pacijenata i omogućava personalizovan pristup u planiranju ishrane. Pacijenti sa hroničnim zdravstvenim problemima, težinom koju teško kontrolišu, trudnice, osobe sa intolerancijama na hranu i oni koji žele unaprediti svoje zdravlje mogu najviše imati koristi od ovog tipa testiranja. Kroz nutrigenomiku, lekari mogu ostvariti veće mogućnosti za postizanje optimalnog zdravlja i blagostanja za svoje pacijente.

Koji sve geni utiču na nutrigenomički profil pojedinca?

Ovo je lista nekih od najznačajnijih i najistraženijih gena koji igraju ključnu ulogu u utvrđivanju kako organizam reaguje na ishranu uključuju:

• FTO gen: Ovaj gen je povezan sa sklonošću ka gojaznosti i reguliše apetit i osećaj sitosti. Različite varijante ovog gena mogu uticati na to kako telo reguliše telesnu težinu i kako reaguje na određene tipove hrane, što može biti značajno za osobe koje žele da kontrolišu telesnu težinu.
• PPARG gen: Ovaj gen je povezan sa regulacijom lipida i insulinskom osetljivošću. Određene varijante ovog gena mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i uticati na kako telo koristi i skladišti masti iz ishrane.
• APOE gen: Ovaj gen je povezan sa metabolizmom holesterola i rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Njegove varijante mogu uticati na odgovor na unos masti u ishrani, posebno zasićenih masti.
• MTHFR gen: Ovaj gen igra ključnu ulogu u metabolizmu folata i utiče na proces metilacije u organizmu. Određene varijante ovog gena mogu uticati na apsorpciju i metabolizam folata iz hrane.
• TCF7L2 gen: Ovaj gen je povezan sa rizikom od dijabetesa tipa 2 i igra ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi nakon unosa ugljenih hidrata.
• GSTT1 i GSTM1 geni: Ovi geni kodiraju enzime koji igraju ključnu ulogu u detoksikaciji organizma. Njihove varijante mogu uticati na sposobnost organizma da se oslobodi određenih toksina iz hrane i okoline.

Važno je razumeti da ovi geni nisu jedini faktori koji utiču na nutrigenomski profil pacijenata. Ishrana, stil života, okruženje i druge individualne razlike takođe igraju značajnu ulogu u tome kako telo reaguje na hranu. Nutrigenomika je uzbudljivo polje koje nastavlja da se razvija, a dalja istraživanja će doprineti razumevanju složenih interakcija između gena i ishrane.